Historija Bosne i Bošnjaka priča je o državnosti, kulturi, teškim iskušenjima i stalnoj sposobnosti da se život obnovi.
Bosanska državnost i ljiljani
Srednjovjekovna Bosna razvila se kao posebna politička zajednica. Povelja Kulina bana iz 1189. svjedoči o uređenoj vlasti i trgovini, a krunisanje Tvrtka I 1377. označilo je uspon Bosanskog kraljevstva.
Grb Kotromanića sa ljiljanima ostao je snažan simbol bosanske državne tradicije. Zastava Republike Bosne i Hercegovine iz 1992. povezala je te historijske korijene sa savremenom borbom za opstanak države.
Stoljeća stvaranja
U osmanskom razdoblju razvijali su se gradovi, zanati, vakufi, medrese, mostovi i bogat kulturni život. Austro-Ugarska je donijela novu upravu, željeznice, industriju i evropske arhitektonske stilove, ali i velike društvene promjene i iseljavanja.
Bošnjaci su kroz različite državne poretke čuvali vjeru, jezik i običaje. Njihova historija nije samo niz ratova, nego i historija učitelja, zanatlija, pjesnika, graditelja, majki, trgovaca i dobrotvora.
Borba za priznanje
U jugoslavenskim državama bošnjačko ime i nacionalna posebnost dugo su bili osporavani. Kulturne i vjerske ustanove, književnici i obične porodice održavali su pamćenje sve dok nacionalna posebnost nije priznata tokom 1960-ih.
Obnavljanje imena Bošnjak 1993. bilo je potvrda historijskog kontinuiteta. Istovremeno, ZAVNOBiH iz 1943. predstavljao je obnovu državnosti Bosne i Hercegovine unutar jugoslavenske federacije.
Odbrana i obnova
Od 1992. do 1995. Bosna i Hercegovina branila je svoju nezavisnost u uslovima vojne neravnopravnosti, opsada, progona i embarga na oružje. Armija Republike Bosne i Hercegovine, policija i građani sačuvali su institucije i jezgro države.
Genocid u Srebrenici i druga stradanja ostaju trajna obaveza pamćenja. Poslijeratni povratak i obnova pokazuju da historijski ponos mora voditi prema pravdi, znanju i miru, a nikada prema mržnji.
„Ponos nije zatvaranje očiju pred prošlošću; ponos je znanje, dostojanstvo i odgovornost da istinu sačuvamo.“